Povijest i razvoj
Nedugo nakon prvog povijesnog leta braće Wright, 1903. godine, u Zagrebu 1909. godine izgrađeno je zrakoplovno uzletište. Prva uspješna polijetanja poduzima inžinjer i izumitelj S. Penkala.
Nakon I svjetskog rata, zrakoplovstvo zadobija sve veću važnost. Značajan događaj odigrao se 1927. godine kad je Charles Lindbergh, nakon svog uspješnog leta preko Atlantika, sletio u Zagreb na Zračnu luku Borongaj.
Prvi zrakoplov na redovnoj domaćoj liniji slijeće na Zračnu luku Borongaj 15. veljače 1928. godine. Zračna luka Lučko postaje 1. travnja 1947. odredište za domaće letove, a međunarodni letovi počinju iste godine. Najveći promet na Zračnoj luci Lučko zabilježen je 1959. godine. Te godine, civilni zrakoplovi prevezli su 167.000 putnika i 1.500 t robe.
Zračna luka Zagreb na sadašnjoj lokaciji otvorena je 20. travnja 1962. godine. Tada je posjedovala betonsku stazu duljine 2.500 m, paralelnu rulnu stazu, putničku zgradu površine 1000 m2, parkirni prostor za 5 manjih zrakoplova i razne manje servisne objekte.
Godine 1966. izgrađena je nova putnička zgrada površine 5000 m2, platforma je proširena na 60.000 m2, izgrađena je moderna upravna zgrada s kontrolnim tornjem za potrebe regionalne kontrole leta, te niz drugih servisnih i pratećih objekata.
Rekonstrukcija poletno-sletne staze i njeno produljenje na 3.250 m, obavljeno je 1974. godine. Također je modernizirana i radio-navigacijska oprema, a proširena je i putnička zgrada. U ovim godinama, Zagreb je povezan s 20 najvećih Europskih gradova.
Najveći promet na Zračnoj luci Zagreb premašio je 2 milijuna putnika.
Nakon gotovo dvije godine kontinuiranog rada, sada možemo reći da Zračna luka Zagreb ima konačno definiran dugoročni plan razvoja, tzv. Master plan, do 2030. godine. Takav plan postao je neminovnost budući da se zračni promet iznimno brzo razvija, a Hrvatska, kao nova i mlada država,u svakom slučaju želi imati svoje sigurno mjesto u europskoj prometnoj mreži.
